| |     ћирилица | english  
Naslovna
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači

13. april 2021. godine

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković upozorio je, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, da politički ekstremizam među Albancima na KiM ne gubi na snazi, već da naprotiv, postaje sve jači.

Selaković je, na sednici na kojoj je razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, podsetio da obaveza formiranja Zajednice srpskih opština nije ispunjena već 2.917 dana i da se zapravo, 19. aprila navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a da Priština i dalje odbija da ispuni svoju obavezu i omogući formiranje ZSO.

Ministar je podsetio i da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Kosova i Albanije, kao i da mu je dijalog sa Beogradom nisko na listi prioriteta.

Kako je ukazao, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja.

„Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama je jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu“, zaključio je Selaković.

Trajan mir i stabilnost, prema njegovim rečima, mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog.

Kako je istakao, srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.  

„Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane mini šengen“, istakao je ministar.

Ukazujući da je Srbija nebrojeno puta pokazala da je opredeljena za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Kosovu i Metohiji, Selaković je istakao da su nedavni izbori u Pokrajini potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već da jača, što se moglo videti tokom nedavnog predizbornog procesa.

Ministar je ukazao da su politički pritisci na Srbe nastavljeni i nakon okončanja izbornog procesa, jer im je uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.

„Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Podsećam vas da je južna srpska pokrajina i dalje oblast sa najmanjom stopom povratka raseljenih na svetu”, rekao je ministar i istakao da se samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti.

Posebno zabrinjavajuće za srpski narod na KiM, napomenuo je Selaković, jeste što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve.

„Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani“, istakao je ministar.

Takođe, šef srpske diplomatije zabrinjavajućim je ocenio i upad inspektora i policajaca u Dom zdravlja u Štrpcu januara ove godine i pretres s namerom da se pronađu vakcine protiv Kovida-19 iz centralne Srbije.

„Iako to smatramo upadom u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa KiM na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu“, naglasio je ministar.

Ministar Selaković poručio da Srbija visoko uvažava aktivnosti misije UNMIK na KiM i da se zalaže za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.

Selaković je naveo da međunarodne misije na KiM – UNMIK, Kfor, Euleks i OMIK pod okriljem UN i u skladu sa Rezolucijom 1244, imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i zaštiti stanovništva.

„Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Kosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na KiM ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini“, naglasio je ministar.

To, kako je ukazao, potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.

Selaković je dodatno istakao važnost međunarodnih snaga Kfora i ukazao da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Kfora - predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244.

Takođe, ministar je napomenuo da je neprihvatljivo donošenje jednostranih odluka o formiranju prištinskog „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Kosovskih bezbednosnih snaga“ u tzv. „Vojsku Kosova“.

Ministar Selaković je na početku obraćanja uložio protest zbog zloupotrebe video formata sednice od strane predstavnice Prištine, iza koje je bila istaknuta zastava samoproglašenog „Kosova“, što je učinio i predstavnik Rusije.


U nastavku, integralna verzija govora ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića:


Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,

Poštovani specijalni predstavniče,

Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,

Na početku, želim da uložim protest zbog zloupotrebe video formata ove sednice od strane predstavnika Prištine za isticanje simbola tzv. državnosti Kosova. Uprkos tome što su predstavnici Prištine u više navrata bili upozoreni, na prethodnoj sednici i od strane predsednika Saveta bezbednosti, da su ovakve zloupotrebe sednica Saveta bezbednosti apsolutno neprihvatljive i da predstavljaju flagrantno kršenje pravila SB o učešću predstavnika PIS u Prištini, na osnovu člana 39 Pravila procedure SB UN, ponovo se suočavamo sa njihovim besprizornim nepoštovanjem pravila ovog uvaženog tela.  Dozvolite da ponovim naš poziv da se preduzmu neophodni koraci kako bi se sprečile ovakve zloupotrebe.

Izuzetno mi je zadovoljstvo što se obraćam ovom cenjenom telu na sednici posvećenoj radu Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji. Na početku želim da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guterešu i specijalnom predstavniku generalnog sekretara i šefu UNMIK Taninu na podnetom izveštaju i naporima koji se ulažu u primenu mandata UNMIK, kao i članovima Saveta bezbednosti na kontinuiranoj pažnji koju posvećuju pitanju Kosova i Metohije. Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji i zalaže se za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.

Gospodine predsedniče,

U proteklom periodu suočeni smo sa političkom nestabilnošću na Kosovu i Metohiji. Nedavno smo imali izbore u Pokrajini koji su nažalost potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već naprotiv, postaje sve jači. Bili smo svedoci takmičenja među albanskim političkim liderima u tome koji je bolji način da se isprovocira incident u srpskim sredinama, kako bi se dobili dodatni politički poeni albanskog biračkog tela. Pod izgovorom izmena biračkog spiska velikom broju Srba na Kosovu i Metohiji uskraćeno je jedno od osnovnih političkih prava - mogućnost da biraju svoje političke predstavnike. Od približno 140.000 građana Kosova i Metohije koji su izbrisani sa biračkog spiska tokom poslednjeg izbornog procesa, 85% njih su Srbi.

Uprkos brojnim izazovima i problemima, srpski narod na Kosovu i Metohiji je visokom izlaznošću i ubedljivom pobedom Srpske liste, koja je osvojila svih deset poslaničkih mesta opredeljenih za srpske predstavnike, pokazao da ga ništa ne može sprečiti da odlučno stane u odbranu svog položaja. Politički pritisci na Srbe nastavljeni su i nakon okončanja izbornog procesa, jer je Srbima uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.

Poštovani članovi Saveta bezbednosti,

Nažalost, nismo samo tokom izbornih aktivnosti bili svedoci nerazumne antisrpske politike privremenih institucija u Prištini. Ona ide toliko daleko da su u januaru ove godine inspektori i policajaci iz Prištine upali u Dom zdravlja u Štrpcu, na jugu Kosova i Metohije i izvršili pretres s namerom da pronađu vakcine protiv Kovida-19 iz centralne Srbije, koje nisu pronašli. To je učinjeno uz demonstraciju sile, pretnje hapšenjem direktoru Doma zdravlja, medicinskom osoblju i lekarima. U trenutku kada se ceo svet bori protiv pandemije i kada su vakcine jedino sredstvo da se stane na put izazovu, a Srbija pokazuje podršku i solidarnost doniranjem vakcina i medicinske opreme svima u regionu kojima su one neophodne, Priština želi da uništi vakcine samo zato što su iz centralne Srbije. Dok se čitav svet zahvaljuje lekarima, koji su podneli velike i herojske žrtve u borbi protiv virusa, privremene institucije u Prištini napadaju srpske lekare zbog toga što rade svoj posao.

Iako smatramo da su upadi u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa Kosova i Metohije na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu. Srbija je i dalje spremna da pomogne svima kojima je pomoć neophodna i apelujemo na razum i odgovornost, posebno u ovako teškim vremenima.

Gospodine predsedniče,

Napadi usmereni na Srbe i njihovu imovinu su sve brojniji. Samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo se više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti. Prema podacima Misije OEBS na Kosovu i Metohiji u drugoj polovini prošle godine broj incidenata povećan je za više od 30% u odnosu na 2019. godinu. Zato se ne možemo složiti sa ocenom da je „bezbednosna situacija na Kosovu stabilna, sa nekoliko incidenata čija su meta bile nevećinske zajednice“. Prošlog vikenda se, recimo, dogodio ničim izazvan fizički napad grupe Albanaca na dva srpska mladića u severnom delu Kosovske Mitrovice.        

Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Činjenica da je jedna povratnička porodica sedam puta bila meta napada, jasno pokazuje koliko su oni koji ne žele Srbe na Kosovu i Metohiji uporni u zastrašivanju i proterivanju ionako malog broja povratnika. U Prištini apsolutno ne postoji ni tračak političke volje da se 212.995 raseljenih Srba koji 22 godine žive van Kosova i Metohije vrate u svoje domove. Od 1999. godine stopa održivog povratka interno raseljenih lica na Kosovu i Metohiji je samo 1.9%, što prema podacima UN zvanično predstavlja najmanji procenat povratka prognanog stanovništva nakon nekog konflikta bilo gde u svetu.   

Istovremeno, dok hapse interno raseljena lica, prištinske vlasti vrše najsnažnije pritiske na Specijalizovana veća u Hagu. Cilj je potpuno onemogućavanje daljeg procesuiranja niza slučajeva protiv pripadnika terorističke OVK za teške zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu i Metohiji, kako prema Srbima, tako i prema pripadnicima drugih nacionalnosti. Nedavno je i predsednica Specijalizovanih veća Trendafilova upozorila da će, ukoliko se pritisci nastave, to imati vrlo dramatične posledice po procese koji se vode. Predsednica Trendafilova kao veoma problematičnu pojavu izdvaja i zastrašivanje svedoka, koji su ključni za uspešno vođenje postupaka i donošenje odgovarajuće presude.

Iako se predugo čekalo sa podizanjem optužnica, smatramo pohvalnim to što su konačno preduzeti napori da se kazne brojni teški zločini počinjeni tokom ratnih sukoba pre nešto više od dve decenije, ali i po dolasku međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju. Do danas, recimo, niko nije odgovarao za ubistva i otmice 17 novinara, što je u ovom trenutku najveći broj nerešenih slučajeva ubijenih i kidnapovanih novinara u Evropi. Takođe, nisu se pred licem pravde našli počinioci nijednog od masovnih zločina počinjenih nad srpskim civilima posle 1999. godine. Podsetiću vas na samo nekoliko njih: u selu Staro Gracko ubijeno je 14 srpskih žetelaca, u napadu na autobus „Niš ekspresa“ u Livadicama kod Podujeva poginulo je 12 i ranjeno 43 raseljenih Srba, a u Goraždevcu kod Peći nepoznate osobe su iz automatskog oružja pucale na decu koja su se kupala u reci Bistrici. Tada je ubijeno dvoje srpske dece, a četvoro je teško ranjeno.         

Očekujemo nastavak podrške misije Euleks Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, kao i njeno dodatno angažovanje u oblasti vladavine prava. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti svedoka, kao i utvrđivanju sudbine nestalih lica.

Međunarodne misije na Kosovu i Metohiji – UNMIK, Kfor, Euleks i OMIK, koje pod okriljem Ujedinjenih nacija i u skladu sa Rezolucijom 1244 (1999), čine sastavni deo međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva u našoj južnoj pokrajini imaju ključnu ulogu i izuzetan doprinos očuvanju mira i zaštiti stanovništva. Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Kosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na Kosovu i Metohiji ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini. To dodatno potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.

Želim dodatno da istaknem važnost međunarodnih snaga Kfor i ukažem da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Kfora predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244 i potencijalni je izvor nestabilnosti i tenzija. Podsetiću vas da Priština, protivno međunarodnom pravu, uz potpuno ignorisanje interesa i stavova srpske zajednice u Pokrajini, ne odustaje od planova da na prostoru Kosova i Metohije instalira novog bezbednosnog aktera. Neprihvatljivo je donošnje jednostranih odluka o formiranju „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Kosovskih bezbednosnih snaga“ (KBS) u tzv. „Vojsku Kosova“. Želim ponovo da istaknem da ovakvi jednostrani potezi Prištine predstavljaju grubo kršenje Rezolucije SBUN 1244 i Vojno-tehničkog sporazuma, po kojima isključivo Međunarodne bezbednosne snage, odnosno Kfor, imaju mandat za sve vojne aspekte bezbednosti na prostoru Kosova i Metohije.        

U tom smislu dodatni razlog za zabrinutost izaziva i najava izgradnje najveće baze „Kosovskih bezbednosnih snaga“ u južnom delu Kosovske Mitrovice, što Srbi na severu Kosova i Metohije doživljavaju kao najotvoreniju provokaciju i pretnju njihovoj fizičkoj bezbednosti.

Poštovane članice Saveta bezbednosti,

Za srpski narod na Kosovu i Metohiji je posebno zabrinjavajuće što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve. Samo u toku dve nedelje čak sedam pravoslavnih objekata u Pokrajini našlo se na meti vandala i to u trenutku kada se svi prisećamo martovskog pogroma iz 2004. godine nad Srbima i srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji. Ponižavajuće je stanje u kojem se nalazi srpska kulturna i duhovna baština na prostoru Kosova i Metohije, uključujući i četiri spomenika koji su uvršteni na Listu svetske baštine Uneska (Visoki Dečani, Bogorodica Ljeviška, Gračanica i Pećka Patrijaršija). Sveštenicima i monaškim zajednicama se nameću brojne administrativne i tehničke barijere, čime se otežava, pa čak i onemogućava njihov opstanak na crkvenim imanjima.

Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani.

Cenjene članice Saveta bezbednosti,     

Sasvim je jasna nervoza Prištine, jer projekat takozvane nezavisnosti danas ne priznaje više od polovine članica Ujedinjenih nacija, uključujući i pet članica Evropske unije. Međutim, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja. Upravo je nedostatak poverenja jedan od osnovnih problema u dijalogu Beograda i Prištine. Dogovor se ne postiže zapaljivom retorikom i provokacijama, kao što su najave o ujedinjenju i stvaranju velike Albanije ili o planovima izgradnje najveće baze tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga na severu Pokrajine.

Podsetiću da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini u prošlosti više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Kosova i Albanije. Član njegove stranke je prošlog vikenda javno poručio da će se samoproglašeno Kosovo i Albanija ujediniti, citiram, „puškom i barutom ili referendumskim kutijama“.

Ne moram da objašnjavam zašto ovakve opasne ideje predstavljaju direktnu pretnju miru i stabilnosti. Njima se krši Rezolucija 1244, kontinuirano destabilizuje ne samo naša južna pokrajina, već i čitav region, a ni u čemu ne doprinose procesu dijaloga, već ga iznova onemogućavaju.

Nebrojeno puta smo pokazali da smo opredeljeni za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Kosovu i Metohiji. I danas, nakon višegodišnjih pregovora, ali i neispunjavanja dogovorenog i stalnih jednostranih poteza i provokacija od strane privremenih institucija u Prištini, mi smo i dalje spremni da sednemo za sto i razgovaramo.

Spremni smo za dijalog, ali ne i za ucene i pretnje, a posebno ne za ultimatume koje je i nedavno izneo predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini. Podsetiću vas na njegove izjave da će dijalog biti nisko na listi prioriteta vlasti u Prištini. Zapanjujuće je kako Priština ultimatume, koji u potpunosti podrivaju svaku šansu za dijalog, na šta je ukazala i Evropska unija, naziva „principima“ i kako uporno insistira na tome da Beograd prizna jednostrano proglašenu nezavisnost „Kosova“, nakon čega bi, smatraju oni, sve ostalo bilo rešeno. U čemu je onda svrha dijaloga ako se samo očekuje da Beograd prizna tzv. Kosovo? Da li dijalog znači da jedna strana treba da odustane od svega, a druga da dobije sve? I da li dijalog, po mišljenju Prištine, pretpostavlja da se ne ispunjava ono što je dogovoreno?        

Podsetiću vas da Priština i dalje odbija da ispuni svoje obaveze iz do sada postignutih sporazuma i ne pristaje da se o njihovoj primeni razgovara u okviru dijaloga. A situacija je vrlo jednostavna - u aprilu 2013. godine potpisan je prvi sporazum u Briselu koji je predviđao četiri obaveze: jednu za Prištinu i tri za Beograd. Beograd je ispunio sve obaveze, dok je jedina obaveza koju su imale privremene institucije u Prištini - formiranje Zajednice srpskih opština - nije ispunjena već 2.917 dana. Zapravo, 19. aprila se navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a Priština odbija da ispuni obavezu formiranja Zajednice srpskih opština.

Poštovani gospodine predsedniče,

Bez obzira na obeshrabrujuće poruke iz Prištine i činjenicu da dijalog traje već dugi niz godina, Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Trajan mir i stabilnost mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog. Srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.  

Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane „mini šengen“.

Što se Srbije tiče, uvereni smo da je rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu. Žitelji Kosova i Metohije, bilo koje nacionalnosti, bilo da su Srbi ili Albanci, ne zaslužuju ništa manje od toga.

Hvala na pažnji.


Verzija za štampu
Vesti
ODLUKA O SUFINANSIRANjU PROJEKATA KOJI SVOJIM KVALITETOM DOPRINOSE OČUVANjU I JAČANjU VEZA MATIČNE DRŽAVE I SRBA U REGIONU I MATIČNE DRŽAVE I DIJASPORE 18.03.2024.
ODLUKE O RASPISIVANJU KONKURSA ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA KOJI SVOJIM KVALITETOM DOPRINOSE OČUVANJU I JAČANJU VEZA MATIČNE DRŽAVE I SRBA U REGIONU I MATIČNE DRŽAVE I DIJASPORE
Konkursi Sektora za međunarodne odnose i evropske integracije u oblasti kulture Ministarstva kulture R.Srbije za 2024. godinu
POZIVI ZA GLASANJE NA PREDSTOJEĆIM IZBORIMA 17.12.2023. GODINE
Prijavljivanje za glasanje na izborima 17. decembra 2023. godine
Manifestacija “Kao Guca II”
Generalni konzulat Republike Srbije u Cirihu podžao Kros RTS-a
Otvaranje knjige žalosti
Generalni konzulat Republike Srbije u Cirihu priredio je prijem povodom Dana državnosti 15.02.2023. godine
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu
NOVA USLUGA - eGrađanin
Generalni konzulat Republike Srbije u Cirihu čestita Božić svim vernicima koji slave po julijanskom kalendaru.
Generalni Konzul Mihajlo Šaulić i konzul Sanja Stojanac prisustovali su 25 dečijoj smotri srpskog folklora
JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PREDLOGA ZA DODELU NACIONALNIH PRIZNANJA ZA IZUZETAN DOPRINOS, REZULTATE I ZASLUGE U OBLASTI OSTVARIVANJA SARADNJE I JAČANJA VEZA MATIČNE DRŽAVE I DIJASPORE, KAO I MATIČNE DRŽAVE I SRBA U REGIONU
Generalni konzul Mihajlo Šaulić prisustvovao jubileju povodom 15 godina postojanja ANI Abrašević CH.
Generalni konzul Mihajlo Šaulić prisustvovao je manifestaciji Folklorno veče
Generalni konzul Republike Srbije u Cirihu Mihajlo Šaulić posetio dva kulturno-umetnička društva
Generalni konzulat na proslavi 40. godišnjeg jubileja FMD „Kolo“ Neuhausen
Generalni konzul Mihajlo Šaulić na otvaranju prve poslovnice MTEL
Poseta Njenog Visočanstva Barbare Karađorđević konzulatu
Generalni konzul u poseti KUD Kikac Basel
Generalni konzul Mihajlo Šaulić primio mlade izviđače
Generalni konzulat Republike Srbije u Cirihu podržao KROS RTS-a
Svečana dodela svedočanstava malim maturantima srpske dopunske škole
Ekonomski forum i privredni sajam srpske dijaspore
Manifestacija ''Kao Guča
Generalni konzul u poseti FMD „Kolo“: „Moramo sačuvati korene“
Generalni konzul Mihajlo Šaulić posetio kulturno-umetničko društvo „Sloga“ iz Ciriha
KUD „Kikac“ iz Bazela ugostio generalnog konzula RS u Cirihu
EKONOMSKI FORUM I PRIVREDNI SAJAM SRPSKE DIJASPORE 13. i 14. maj 2022. godine - Stadthalle Dietikon
Generalni konzul Mihajlo Šaulić na smotri folklora u Stadhalle Dietikon
IZBORI 2022
Generalni konzul Republike Srbije u Cirihu Mihajlo Šaulić posetio dva kulturno-umetnička društva i fudbalski klub
ODLUKE O RASPISIVANJU KONKURSA ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA KOJI SVOJIM KVALITETOM DOPRINOSE OČUVANJU I JAČANJU VEZA MATIČNE DRŽAVE I SRBA U REGIONU I MATIČNE DRŽAVE I DIJASPORE
Dan državnosti Srbije proslavljen u Cirihu
PRIJAVLJIVANJE ZA GLASANJE NA IZBORIMA 3. APRILA 2022. GODINE
Predsednik Republike Aleksandar Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju 15.02.2022.
15.02.2022. - Video prezentacija Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije povodom Dana državnosti 2022
Generalni konzul Republike Srbije u Cirihu Mihajlo Šaulić prisustvovao svečanom prijemu povodom dana Republike Srpske
Generalni konzul RS u Cirihu Mihajlo Šaulić proveo je praznik Sveti Sava sa članovima istoimenog KUD iz Alstatena
Generalni konzul Republike Srbije u Cirihu Mihajlo Šaulić posetio je Srpsko folklorno društvo Homolje u gradu Gossau
Generalni konzul Šaulić otpočeo razgovore o poboljšanju saradnje sa “Еr Srbiјa”
Generalni konzul RS u Cirihu Mihajlo Šaulić božićne praznike proveo je sa građanima Srbije
Poseta generalnog konzula Mihajla Šaulića Hramu Svete Trojice
Doneta Odluka o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u saradnji sa dijasporom, 17.11.2021.
Festival srpskog folklora Švajcarske u Dietikonu, 13.11.2021. godine
12.11.2021. - Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Kosmetu
12.11.2021. - Srbija očekuje podršku za otvaranje klastera do kraja godine
Obraćanje predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu, 02.11.2021
Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja, 15.10.2021
Doneta Odluka o sufinansiranju projekata za dijasporu 04.10.2021. godine
COVID-19
Selaković u Njujorku sa 28 šefova diplomatije o ekonomskim uspesima Srbije i situaciji na KiM
Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO
Predsednik Vučić prisustvovao svečanom otvaranju fabrike „Regent Lighting“
Odluka o sufinansiranju projekata koji doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore – podrška osnivanju novih škola i odeljenja dopunske nastave srpskog jezika u dijaspori
Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“
Javni poziv za nacionalna priznanja 2021 - 4. avgust 2021. godine
Konkurs za sufinansiranje projekata za dijasporu - 22. jul 2021.
Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilj je EU, ali je Kina važan partner
Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije
Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, 09.06.2021.
ONLAJN GRUPNA NASTAVA SRPSKOG KAO ZAVIČAJNOG JEZIKA
Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Konzulat“
Vakcinacija državljana Srbije iz dijaspore 15. maja u Beogradu
Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji
Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači
ВАЖНО САОПШТЕЊЕ - WICHTIGE MITTEILUNG
Srbija opredeljena za intenzivniju saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije
Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
Obeležavanje Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Kosovu i Metohiji
Republika Srbija u Mesecu Frankofonije
Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
Srbija zainteresovana za produbljivanje saradnje sa Švajcarskom
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
Dan državnosti Republike Srbije
OD 22.02.2021. OBAVEZAN PCR-TEST I 10-ODNEVNI KARANTIN ZA PUTNIKE KOJI DOLAZE IZ SRBIJE
Vučić: Srbija spremna za dijalog o KiM, ali neće biti ponižavana
Ulazak u Švajcarsku od 8. februara 2021. godine
Selaković i Gujon čestitali Savindan
Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
Olakšan ulazak poslovnih ljudi u Srbiju
KONKURS ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA
Vučić: Srbija po rastu prva u Evropi
Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista
Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
SAOPŠTENjE MINISTARSTVA SPOLjNIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE
Predsednica Vlade Srbije prva evropska premijerka koja je primila antikovid vakcinu
Nove mere za putovanja i tranzit kroz Republiku Srbiju, od 20.12.2020. god.
Predsednik Vučić primio akreditivna pisma novoimenovanog ambasadora Švajcarske Konfederacije
SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
„DESETA KONFERENCIJA NOVINARA I MEDIJA DIJASPORE I SRBA U REGIONU“
Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije EU
PITANJA I ODGOVORI U VEZI SA TRANZITOM I ULASKOM U R. SRBIJU I ŠVAJCARSKU
Izjave saučešća povodom smrti Njegove svetosti, Arhiepiskopa pećkog, Mitropolita beogradsko-karlovačkog i Patrijarha srpskog gospodina Irineja
Konkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, od 18.05. do 01.06.2020.
KORONA VIRUS: SAOPŠTENJE SAVEZNOG VEĆA ŠVAJCARSKE KONFEDERACIJE, 01.07.2020.
KONKURS ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA NAMENJENIH DIJASPORI
VAŽNO UPOZORENJE - LAŽAN SAJT ZA GLASANJE IZ INOSTRANSTVA
OBAVEŠTENJE O PRIJAVI ZA GLASANJE NA IZBORIMA ZA NARODNE POSLANIKE REPUBLIKE SRBIJE 21.06.2020. GODINE
„DEVETA KONFERENCIJA NOVINARA I MEDIJA DIJASPORE I SRBA U REGIONU“
Kandidatura za UNESCO
Odluke o sufinansiranju projekata
Protokol o izmenama i dopunama Sporazuma o ukidanju viza
Konkurs za sufinansiranje projekata
Протокол о изменама и допунама Споразума о укидању виза
DESETA KONFERENCIJA SRPSKE MEDICINSKE DIJASPORE, BEOGRAD, 20-22. JUNA 2019.
Srbija stvara
VAŽNO OBAVEŠTENJE ZA DRŽAVLJANE REPUBLIKE SRBIJE ROĐENE U NEKOJ OD BIVŠIH REPUBLIKA SFRJ
Obavestenje
Odluka Vlade IR Iran o stavljanju van snage bezviznog režima za državljane R.Srbije, nosioce običnih pasoša
Konkurs Ministarstva kulture i informisanja R.Srbije za sufinansiranje mobilnosti umetnika i profesionalaca u oblasti kulture i umetnosti
Konkurs za izbor nastavnika 2018/2019
Konkurs za sufinansiranje projekata organizacija iz dijaspore
Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2018.g.
Dana sećanja na prognane i stradale Srbe '90.ih
Спомен обележје Зорану Ђинђићу на Студентском тргу у Београду
Обавештење о начину гласања на предстојећим изборима за председника Републике
Конкурс за финансирање или суфинансирање
Јавни позив за предлоге за национална признања
Информација о расписаним конкурсима за суфинансирање пројеката удружења и организација Срба из региона и дијаспоре
ПОЗИВ ЗА ПРИЈАВУ ПОТРАЖИВАЊА ПО ОСНОВУ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ
O Б А В Е Ш Т Е Њ Е ЗА УПИС У БИРАЧКИ СПИСАК ПОДАТКА О ТОМЕ ДА ЋЕ БИРАЧ ГЛАСАТИ У ИНОСТРАНСТВУ
OGLAS ZA PRUŽANjE USLUGA U CILjU OTUDjENjA NEPOKRETNOSTI – OTUDjENjA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NjUJORKU (SJEDINjENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)
PRIJAVA ZA IZBORE
Izbori 2016.
Why Kosovo is ineligible for membership in UNESCO?
Konkurs za izbor nastavnika za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada na srpskom jeziku u inostranstvu
Veliki rat na filmu
Politikin dodatak "Srbi u svetu"
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2015.
Sastanak predstavnika crkve i dijaspore
Zahvalnica
Igramo za Srbiju (dečija manifestacija)
Važna saopštenja
Donaciјe za saniranje posledica elementarnih nepogoda
Humanitarna pomoć za Srbiju
POGROM - Deset godina kasnije / 17. mart 2004. - 17. mart 2014.
Glasanje na izborima zakazanim za 16. mart 2014.
Donatorska večera za pomoć školama u Srbiji
Obaveštenje o roku za prijavu za glasanje u inostranstvu
Glasanje u inostranstvu
Obaveštenje za upis u birački spisak podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu
Brzi odgovori
Premijera Filma "Odumiranje"
Dopunska nastava na srpskom jeziku
Srbija u četvrtfinalu!
Navijamo za Srbiju
Uskoro izmene Zakona o spoljnim poslovima
Promocija knjige "Pisma Jasmini" u Generalnom konzulatu
Promocija knjige - Pisma Jasmini
Praznik rada i Pravoslavni Uskrs
Izložba radova učenika koji pohađaju dopunsku nastavu na srpskom jeziku
120 godina od rođenja Miloša Crnjanskog
Biznis forum Srbija - Švajcarska 14./15. maj 2013. godine u Beogradu
Uskršnji praznici u Švajcarskoj
OBELEŽAVANJE DEVETE GODIŠNJICE POGROMA SRPSKOG I NEALBANSKOG STANOVNIŠTVA NA KOSOVU I METOHIJI OD 17. MARTA 2004. GODINE
Arhiva vesti